Droga se, prema definiciji, definira kao sredstvo koje izaziva ovisnost. Još se naziva i psihoaktivnom tvari, odnosno psihotropnim sredstvom upravo zbog mogućnosti da mijenja moždane funkcije. Pri tom se mijenja svijest pojedinca, odnosno dolazi do promjena u raspoloženju, ponašanju, ali i doživljavanju svijeta oko sebe. Droge karakterizira razvoj ovisnosti – njihova primjena pojedincima postaje navika, a javlja se i nesavladiva potreba za ponovnom konzumacijom. Psihoaktivne tvari mogu biti prirodnog i sintetskog podrijetla. Vjerojatno najpoznatiji predstavnici sintetskih psihoaktivnih tvari su amfetamini i njihov derivat Ecstasy (poznat još i kao Molly, MDMA, a na hrvatskim ulicama i „mrma“), dok se u prirodne ubrajaju kokain, THC, psilocibin i sl.
Međutim, kada farmaceut u razgovoru iskoristi riječ „droga“, vrlo vjerojatno misli na jednu potpuno drugu stvar.
Među ljekovitim tvarima prirodnog podrijetla najviše je onih iz biljnih izvora. Biološki aktivne tvari, koje su odgovorne za ljekoviti učinak, koncentrirane su u određenom dijelu živog organizma (biljaka, životinja, mikroorganizma) ili se pak nalaze u različitim izlučevinama. Stoga se u terapijske svrhe često koriste točno određeni dijelovi živog organizma jer su ondje koncentrirani spojevi koji imaju ljekoviti učinak – primjerice lišće kadulje, cvijet kamilice, korijen bijelog sljeza i sl. Možete pretpostaviti kako najveći broj prirodnih ljekovitih sirovina otpada upravo na one biljnoga podrijetla.
Navedeni ljekoviti biljni dijelovi gotovo uvijek dolaze u suhom stanju. Riječ „suh“ u starogermanskom je glasila „drug“, odnosno „droh“ pa je iz toga izveden pojam koji opisuje osušene ljekovite dijelove organizama, odnosno droga. Dakle, ljekovite droge, droge ili u ovom slučaju biljne droge ne odnose se na psihoaktivne supstance, nego na osušeni materijal prirodnog podrijetla koji karakterizira ljekoviti učinak.
Drugi put kada čujete farmaceuta da u razgovoru spominje droge (ili vam ih čak i nudi), nemojte se iznenaditi – sada znate da je riječ o ljekovitim tvarima, a ne o mrmi.
Tekst napisao: Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka
